U 2025. godini RH donijela je novi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, kojim se dodatno uređuje sustav zaštite financijskog i gospodarskog okruženja od zlouporaba povezanih s nezakonitim tokovima novca i prikrivenim financiranjem nedopuštenih aktivnosti. Novi zakonski okvir postavlja jasne obveze za niz pravnih i fizičkih osoba te unosi značajne tehničke i operativne novine koje omogućuju učinkovitije otkrivanje i sprječavanje sumnjivih transakcija. Pranje novca označava svaki pokušaj prikrivanja nezakonitog podrijetla novca ili druge imovine putem transakcija, ulaganja ili prijenosa koji imaju za cilj da ta sredstva izgledaju zakonito. S druge strane, financiranje terorizma uključuje prikupljanje, prijenos ili korištenje sredstava s namjerom potpore osobama ili skupinama koje poduzimaju ili planiraju terorističke aktivnosti. Ključna značajka zakona je da se s jednakom pažnjom tretira i podrijetlo sredstava i njihova namjena.
Zakon jasno definira širok krug obveznika, odnosno subjekata na koje se primjenjuju njegove odredbe. To su prije svega kreditne institucije, kreditne unije te Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Obveznici su i Hrvatska pošta, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac, investicijski fondovi i mirovinska društva. U djelokrug zakona ulaze i društva za životno osiguranje i osiguranje povezano s ulaganjima, kao i subjekti koji se bave zastupanjem i posredovanjem u osiguranju. Također, zakon se odnosi na faktoring i leasing društva, ovlaštene mjenjače, priređivače igara na sreću, kao i sve subjekte koji obavljaju poslove odobravanja kredita i zajmova, izdavanja sredstava plaćanja, garancija i jamstava, iznajmljivanja sefova te pružanja usluga trustovima i trgovačkim društvima. Poseban segment obuhvaćaju djelatnosti povezane s prometom umjetnina i antikviteta, uključujući umjetničke galerije i aukcijske kuće, koje su obveznici zakona kada sudjeluju u transakcijama u vrijednosti od 10.000 eura i više.
U provedbi zakona od ključnog je značaja procjena rizika. Svaki obveznik dužan je razviti i primjenjivati sustav procjene rizika svojih klijenata i transakcija, pri čemu se koristi trostupanjski model: niži, srednji i viši rizik. U slučaju nižeg rizika moguće je primijeniti pojednostavljene mjere, dok su kod srednjeg rizika propisane standardne mjere dubinske analize. U slučajevima kada se utvrdi viši rizik, primjerice kod politički eksponiranih osoba ili uočavanja neuobičajenih poslovnih obrazaca, obveznici moraju primijeniti pojačane mjere nadzora, provjere i dokumentiranja. Mjere dubinske analize počinju identifikacijom i provjerom klijenta i stvarnog vlasnika te razumijevanjem svrhe poslovnog odnosa. Obuhvaćaju i procjenu političke izloženosti te stalno praćenje transakcija. Analiza nije jednokratna, već se kontinuirano prilagođava novim saznanjima i promjenama u ponašanju klijenta.
Zakon predviđa ozbiljne posljedice za one koji ne postupaju u skladu s njegovim odredbama. Osim novčanih kazni, moguće su upravne mjere poput ograničenja poslovanja ili oduzimanja dozvola, a u slučaju namjernog prikrivanja ili sudjelovanja u protuzakonitim radnjama i kaznena odgovornost. Posebno se naglašava važnost interne edukacije, nadzora i izgradnje sustava upravljanja rizicima kod svakog obveznika. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma iz 2025. godine ne predstavlja tek administrativnu obvezu, on je bitan alat u zaštiti integriteta tržišta, vjerodostojnosti financijskog sustava i sigurnosti države.
Za sve dodatne informacije i pitanja možete se obratiti na:
Broj mobitela: 098 208 888
Email: marija@arios.net