Do sada je Zakon o zaštiti na radu, koji je donesen 1996. godine, mijenjan i dopunjavan sedam puta, a u primjeni provodio putem svojim pedesetak pravnih pravila i naredbi, od kojih su neki doneseni u prošlom stoljeću. Ujedno činjenica da je važeći Zakon o zaštitit na radu u jednom dijelu bio neusklađen s Direktivom Vijeća 91/383/EEZ od 25. lipnja 1991. Takvo normativno stanje u ovom važnom području zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radu uzrokovalo je određenu pravnu nesigurnost. Stoga se ovim Zakonom propisuju obveze poslodavaca i radnika, institucije nadležne za praćenje i unaprjeđivanje područja zaštite na radu, te se na drugačiji način propisuju ovlasti inspekcijskog nadzora. Cilj donošenja novog Zakona je u prvom redu smanjenje broja njegovih provedbenih propisa, njegova jednostavnija primjena i smanjivanje administrativnih troškova izrade dokumentacije, ali i uz novu ulogu inspektora zaštite na radu, čije će ovlasti biti primarno preventivne, a ne isključivo represivne.
Novi Zakon o zaštiti na radu u potpunosti je usklađen sa svim propisima Europske unije u tom području, kao i sa mjerodavnom praksom Suda pravde Europske unije (engl. Court of Justice of the European Union) i njegovim tumačenjem propisa Europske unije u tom području.
Novost u zakonu je i mogućnost obavljanja poslova zaštite na radu od strane fizičke osobe-obrtnika koju će ministarstvo nadležno za rad ovlastiti za obavljanje poslova zaštite na radu.
Odgovornost poslodavca
Osnovni cilj ovoga Zakona je smanjiti broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, unaprijediti način izvješćivanja o štetnim događajima na radu uvođenjem središnje evidencije podataka u vezi sa zaštitom na radu te osigurati da podatke obvezno dostavljaju sve inspekcije i druga tijela koja nadziru radne uvjete u pojedinim djelatnostima, kao i djelatnici MUP-a kada obave uviđaje štetnih događaja na radu ili u vezi s radom koji su se dogodili u prometu te na drugim javnim prostorima/površinama, odnosno koji se nisu dogodili u prostorijama ili prostorima poslodavca.
Zakonom se jasno definira odgovornost poslodavca za provedbu propisanih mjera zaštite na radu, na koju ne mogu utjecati obveze radnika jer poslodavac mora udaljiti radnika s poslova i mjesta rada, ako radnik ne poštuje svoje obveze u području zaštite na radu. S druge strane poslodavac će za eventualnu štetu koju radnik pretrpi zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti odgovarati po načelima objektivne odgovornosti, koje se može umanjiti pod uvjetima koje propisuje opći propis o obveznim odnosima.
S Člancima 17. do 24. propisana je odgovornost poslodavca za organiziranje i provedbu zaštite na radu radnika, osoba na radu i drugih osoba, u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima, neovisno o tome kako je to odlučio provoditi.
Obveza poslodavca je procijeniti rizike za život i zdravlje radnika na način da posjeduje izrađenu pisanu procjenu rizika za mjesta rada i poslove, a ista mora biti dostupna odnosno istaknuta na mjestima rada gdje se ti poslovi obavljaju.
Poslodavac je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji rizika na radu, o obavještavanju i osposobljavanju radnika i osoba na radu te organizaciji rada i osiguravanju potrebnih sredstava.
Odgovornost poslodavca propisana člancima 25. i 26. uređena je u skladu s Direktivom 89/391/EEZ, na način da se zadržava primjena načela objektivne odgovornosti za štetu kako je propisana važećim Zakonom o zaštiti na radu.
Poslodavac je obvezan svaku osobu na radu osposobiti za rad na siguran način, a radniku i osobi na radu koja nije osposobljena za takav rad, ne smije dozvoliti samostalan rad, bez neposrednog nadzora radnika osposobljenog za rad na siguran način.
Poslodavac je obavezan provoditi postupke obavješćivanja i savjetovanja s radnicima odnosno njihovim predstavnicima o svim pitanjima iz zaštite na radu, sukladno Zakonu, osobito u pogledu davanja pisanih uputa.
Obveza poslodavca, koji zapošljava 50 ili više radnika je osnivanje odbora zaštite na radu kao savjetodavnog tijela s uvjetima njegova konstituiranja i zadaćama propisanih ovim Zakonom, a radi provedbe zaštite na radu, uključujući provođenje postupaka obavješćivanja i savjetovanja.
U području poslova s posebnim uvjetima rada, propisana je obveza poslodavca da ne smije ugovoriti poslove s posebnim uvjetima rada s osobom odnosno ne smije dopustiti obavljanje tih poslova radniku odnosno osobi na radu ukoliko ta osoba ne udovoljava ili više ne udovoljava posebnim uvjetima za njihovo obavljanje.
U pogledu zaštite posebno osjetljivih skupina radnika, propisana je obveza poslodavca da osigura dodatnu zaštitu maloljetnika, radnika kojima je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost, te trudnica, radnica koje su nedavno rodile ili doje radi zaštite od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva.
Poslodavac je obvezan redovito obavljati preglede sredstava rada i osobne zaštitne opreme koji se koriste, radi utvrđivanja da li su na njima primijenjeni propisi zaštite na radu i da li su zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe ugroženi sigurnost i zdravlje osoba na radu i drugih osoba. Osim toga, obvezan je održavati, pregledavati i ispitivati strojeve i uređaje s velikim rizicima na način i u rokovima sukladno propisima zaštite na radu i uputama proizvođača.
Propisana je obveza poslodavcu planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada na način da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pritom najvišu moguću razinu zaštite na radu i u vezi s radom, a ostvaruje se u skladu s procjenom rizika.
Poslodavac je obvezan obavljati ispitivanja radnog okoliša u radnim prostorima isto kao i redovito obavljati preglede sredstava rada i osobne zaštitne opreme koji se koriste, radi utvrđivanja da li su na njima primijenjeni propisi zaštite na radu.
Propisuje se obveza poslodavca da u cilju osiguravanja sigurnih i zdravih uvjeta rada, na mjestima rada i na sredstvima rada trajno postavi sigurnosne znakove, a po potrebi i pisane obavijesti i upute o uvjetima i načinu korištenja sredstava rada, opasnih kemikalija i sl.
Propisana je obveza poslodavca za poduzimanje potrebnih mjera zaštite od požara i mjera za spašavanje radnika i drugih osoba. S tim u vezi propisana je obveza osposobljavanja radnika za provođenje navedenih mjera. Također se propisuje obveza u svezi provođenja zaštite na radu radnika u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom.
Poslodavac ima obvezu organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama u slučaju ozljede na radu ili iznenadne bolesti do preuzimanja ozlijeđenoga od strane hitne medicinske pomoći ili do prijama u zdravstvenu ustanovu. S tim u vezi je obvezan odrediti i osposobiti osobe koje će biti u stanju pružiti prvu pomoć te osigurati sva potrebna sredstva i opremu.
Poslodavac je obvezan provoditi mjere zaštite nepušača od djelovanja duhanskog dima kao i provoditi zabranu konzumiranja alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada kao i njihovog unošenja na mjesta rada. Ove odredbe propisuje apsolutnu zabranu konzumacije alkohola, što podrazumijeva da se radniku ne snije dopustiti rad ako ima više od 0,0 g/kg odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka, a poslodavac može provjeriti da li je netko pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti alkometrom ili na drugi prikladan način.
Obveza je poslodavca voditi evidencije, čuvati isprave te davati obavijesti i podatke sukladno propisima zaštite na radu, a provedbenim propisom će biti uređen način, rokovi i postupak obavještavanja o tim ispravama i evidencijama. Isto tako, je poslodavac obvezan osigurati da na svakom mjestu rada budu istaknuti sigurnosni znakovi, znakovi za evakuaciju i spašavanje, upute i oznake za rukovanje radnom opremom, upute i oznake za rad s opasnim kemikalijama, biološkim štetnostima, izvorima zračenja i drugim opasnostima.
Propisane su obveze poslodavca osiguranja specifične zdravstvene zaštite primjerene rizicima za sigurnost i zdravlje kojima su radnici izloženi, a koju provodi medicina rada u skladu s posebnim propisima koji uređuju specifičnu zdravstvenu zaštitu. Tako se obvezuje poslodavac osigurati radnicima, kojima obveza redovitog zdravstvenog pregleda nije utvrđena propisima zaštite na radu, jednom u pet godina, na njihov zahtjev zdravstveni pregled u skladu s posebnim propisom.
Propisane su obveze poslodavca prema nadležnom inspektoru prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora, kao i njegova obveza u svezi prijavljivanja ozljeda na radu i vođenja evidencija ozljeda. Također je propisana obveza poslodavca prema tijelu nadležnom za inspekcijski nadzor omogućiti pregled video, odnosno audio zapisa u cilju cjelovitog obavljanja inspekcijskog nadzora.
Obveze radnika
U okviru ove glave Zakona, propisuju se obveze radnika prije i tijekom obavljanja poslova na mjestu rada. Pri obavljanju poslova s velikim rizicima, radnik je obvezan pristupiti prethodnom i periodičnom zdravstvenom pregledu na koji ga uputi poslodavac, s tim da mora nadležnog liječnika obavijestiti o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život i zdravlje drugih radnika.
Pri obavljanju poslova, radnik je iste obvezan obavljati s dužnom pažnjom, što podrazumijeva određene aktivnosti koje propisuju odredbe ove glave te pri tome mora voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja drugih radnika.
Radnik je obvezan osposobiti se za rad na siguran način što mu osigurava poslodavac, te se mora odgovorno ponašati i postupati u slučaju nastanka ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti za njegovu sigurnost i zdravlje kao i sigurnost i zdravlje drugih radnika i drugih osoba.
Radnik je obvezan postupati i obavljati poslove na način propisan odredbama ovoga Zakona te surađivati sa svim sudionicima u provođenju zaštite na radu.
Obveze pri projektiranju građevina namijenjenih za rad
Propisana je obveza primjene propisa zaštite na radu pri projektiranju građevina namijenjenih za rad i s tim u vezi izrade elaborata zaštite na radu i plana izvođenja radova, kao i obveza prijavljivanja radilišta tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijski nadzor, uređivanja radilišta i obavljanja radove sukladno planu izvođenja radova i propisima zaštite na radu. Mjere, pravila, postupci i aktivnosti vezane za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu na privremenim radilištima ili zajedničkim gradilištima propisuju se pravilnikom. Kada više poslodavaca dijeli mjesto rada ili kada na radilištu radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više poslodavaca odnosno drugih osoba (izvođača), svima je propisana obveza provođenja zaštite na radu svojih radnika i drugih osoba, koordiniranja aktivnosti i surađivanja u primjeni sigurnosnih i zdravstvenih odredbi ovoga Zakona te organiziranja rada i osiguranja izvođenja radova tako da njihovi radnici i druge osobe pri izvođenju radova ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika i drugih osoba drugih poslodavaca. Ovom obvezom obuhvaćena je i samozaposlena osoba koja će za investitora na zajedničkom radilištu obaviti određeni posao osobnim radom i svojim sredstvom rada.
Odredbama ove glave propisuje se da programi obrazovanja, prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja, svojim opsegom i sadržajem iz zaštite na radu moraju odgovarati potrebama struke, sukladno razini stručne spreme koja se za obavljanje tih poslova zahtjeva.
Ovlaštene osobe
Djelovanje ovlaštenih osoba uređeno je i prilagođeno potrebama poslodavaca koji ne mogu zaposliti stručnjaka za zaštitu na radu, kao i onih kojima su, uz poslove stručnjaka za zaštitu na radu, dodatno potrebne i usluge ovlaštene osobe, npr. u vezi s ispitivanjima i drugim aktivnostima za koje poslodavac nema potrebnu opremu i nije isplativo da je sam nabavlja, koristi i održava. Novost je da se pod pojmom ovlaštene osobe za obavljanje poslova zaštite na radu podrazumijevaju pravne i fizičke osobe–obrtnici koje će moći nuditi usluge iz zaštite na radu.
Osniva se novi Zavod za unaprjeđivanje zaštite na radu kao provedbeno tijelo na području zaštite na radu, propisuje se njegova djelatnost, statut, način upravljanja i rukovođenja te nadzor nad zakonitošću njegovog rada. Djelatnost Zavoda obuhvaća, između ostaloga, sustavno prikupljanje podataka, radi praćenja stanja u zaštiti na radu te predlaganja poboljšanja, stručni nadzor nad radom ovlaštenih osoba za zaštitu na radu kao i druge poslove vezano uz zaštitu na radu.
Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa zaštite na radu obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove rada, ako drugim zakonom ili propisom nije drukčije određeno. Budući da je zaštita na radu multidisciplinarno područje, upravni nadzor povjeren je središnjim tijelima državne uprave nadležnima za poslove rada i zdravlja.
Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa zaštite na radu obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, ako drugim zakonom ili propisom nije drukčije određeno. U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu to je tijelo ovlašteno donositi rješenja, a također je, vezano za utvrđene nedostatke koji su doveli do ozljede ili su počinjeni drugi puta, obvezno pokrenuti prekršajni postupak. Odredbe o postupku provedbe inspekcijskog nadzora u potpunosti su usklađene s propisima koji uređuju upravni postupak, te je i stoga ovim Zakonom propisano da žalba izjavljena protiv rješenja inspektora ne odgađa njegovo izvršenje.
Za sve sudionike u području zaštite na radu, zbog nepoštivanja obveza propisanih ovim Zakonom propisuju se novčane kazne.
Prijedlozi koji nisu prihvaćeni
Nije prihvaćen prijedlog da se u pojmovniku Zakona definira institut radnog mjesta, jer se taj pojam više uopće ne koristi u samom tekstu Zakona, kao što niti ne postoji u općem propisu o radu koji uređuje radne odnose.
Isto tako nije prihvaćen prijedlog da se definira i pojam „stresa”, jer se radi o specifičnom problemu koji je više medicinske naravi, te isti treba definirati u propisima o zdravlju.
Prijedlog da se obveza poslodavca u vezi s pružanjem prve pomoći prekršajno sankcionira nije prihvaćen, iz razloga što je ne pružanje pomoći sankcionirano kao kazneno djelo u Kaznenom zakonu. Obzirom da se prekršajne i kaznene odredbe ne smiju preklapati, ovakvo bi prekršajno sankcioniranje predstavljalo horizontalnu neusklađenost sa Kaznenim zakonom.
Nije prihvaćen niti prijedlog da se radnicima dozvoli rad pod utjecajem alkohola s graničnom vrijednošću od 0,5 g/kg, odnosno više od 0,5 mg u litri izdahnutog zraka, a što dozvoljavaju propisi o sigurnosti u prometu, iz razloga što se u mnogim sektorima i djelatnostima, u procesu rada koristi tehnologija i oprema s povećanim rizicima te radnik pod utjecajem alkohola ugrožava kako sebe, tako i ostale radnike i istovremeno svojim dovođenjem u alkoholizirano stanje, prenosi odgovornost za moguće posljedice na poslodavca i njegove službe koje provode zaštitu na radu.
Nije prihvaćen niti interesni zahtjev sindikata da se Zakonom omogući i imenovanje povjerenika radnika za zaštitu na radu u skladu s odgovarajućim odredbama općeg propisa o radu, jer se ne radi o istim interesima radnika niti o istim odnosima koji su uređeni u ta dva propisa. Naime, Zakon o radu primarno uređuje odnose poslodavaca i radnika, a kako su sindikati ovlašteni zastupati interese radnika koji su njihovi članovi, za te odnose je nedostatak radničkog vijeća moguće supstituirati sindikalnim povjerenicima koji bi preuzeli prava i obveze radničkoga vijeća, kada sami radnici nisu zainteresirani za njegovo utemeljenje.
Nije prihvaćen prijedlog da se tijekom projektiranja i izvođenja radova imenuje poseban nadzorni inženjer za zaštitu na radu, jer bi to bilo protivno sa sada postignutim horizontalnim usklađenjem s novim Zakonom o gradnji.