Porezni tretman primitaka koje poslodavac želi isplatiti svojim djelatnicima zbog posljedica elementarne nepogode (poplave) na području Vukovarsko – Srijemske županije

29/05/2014

Porezna uprava, Središnji ured objavila je službeno mišljenje Kl.: 410-01/14-01/1319 od 22. svibnja 2014. u kojem se navodi da potpore koje isplaćuju poslodavci svojim radnicima u svrhu uklanjanja i ublažavanja posljedica elementarne nepogode većeg opsega, odnosno katastrofe koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske ne smatraju se dohotkom i ne podliježu obračunu i uplati poreza na dohodak pod uvjetom da poslodavci u svojim evidencijama osiguraju podatke o radnicima kojima su isplatili potporu za štetu pretrpljenu od elementarne nepogode odnosno katastrofe kao i datumu isplate i isplaćenom iznosu, budući da u trenutku isplate nisu raspoloživi podaci o konačnoj procjeni štete sukladno Metodologiji za procjenu štete od elementarnih nepogoda donesenoj na temelju članka 26. Zakona te pod uvjetom da su potpore omogućene na transparentan nači n svim radnicima koji su štetu pretrpjeli.

Kl.: 410-01/14-01/1319 od 22. svibnja 2014.

U svezi postavljenog upita poreznog obveznika o poreznom tretmanu primitaka koje poslodavac želi isplatiti svojim djelatnicima zbog posljedica elementarne nepogode (poplave) na području Vukovarsko – Srijemske županije odgovaramo u nastavku:

Člankom 9. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., Odluka USRH – 120/13., 125/13. i 148/13.) propisano je da se dohotkom ne smatraju ni primici po posebnim propisima, uz ostalo ni potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda, osim ako su u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz članka 5. toga Zakona.

Primici koji su u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka i ako se ne isplaćuju po posebnim propisima, smatraju se u skladu s člankom 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. – ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13. i 160/13.; u daljnjem tekstu Pravilnik) oporezivim dohotkom, pa se tako sukladno navedenoj odredbi Pravilnika i primici, odnosno potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada smatraju primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada.

Sredstva za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda iz članka 2. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda (Narodne novine br. 73/7. i 174/04. ; u daljnjem tekstu; Zakon) osiguravaju se iz: državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave, sredstava osiguravateljskih društava, sredstava trgovačkih društava, donacija, drugih izvora u skladu s člankom 33. Zakona.

Sukladno članku 34. Zakona, sredstva proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave osigurana za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda mogu se na prijedlog Vlade Republike Hrvatske objedinjavati radi otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda većeg opsega, katastrofa i tehnoloških nesreća.

Shodno navedenom, a iznimno od članka 6. Pravilnika, budući da se u konkretnom slučaju radi o elementarnoj nepogodi većeg opsega, odnosno katastrofi koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske te da su opseg i posljedice istih dosegnule tolike razmjere da je potrebno žurno djelovanje i to na način da je radi uklanjanja i ublažavanja posljedica potrebno žurno osigurati sredstva iz svih raspoloživih izvora za sve stanovnike poplavljenog područja, potpore koje isplaćuju poslodavci svojim radnicima u tu svrhu ne smatraju se dohotkom i ne podliježu obračunu i uplati poreza na dohodak pod uvjetom da poslodavci u svojim evidencijama osiguraju podatke o radnicima kojima su isplatili potporu za štetu pretrpljenu od elementarne nepogode odnosno katastrofe kao i datumu isplate i isplaćenom iznosu, budući da u trenutku isplate nisu raspoloživi podaci o konačnoj procjeni štete sukladno Metodologiji za procjenu štete od elementarnih nepogoda donesenoj na temelju članka 26. Zakona te pod uvjetom da su potpore omogućene na transparentan način svim radnicima koji su štetu pretrpjeli.

PRIOPĆENJE Vlade RH
Porezni tretman donacija za humanitarne potrebe

Radi jasnoće poreznog tretmana doniranih sredstava za humanitarne potrebe (pomoć poplavljenim područjima) u nastavku dajemo priopćenje.

DONACIJE PUTEM TELEFONSKIH POZIVA

U okviru akcije prikupljanja novčanih sredstava putem telefonskih poziva, Vlada RH će se, kao što je i najavljeno, odreći prihoda sa osnove PDV-a.

Budući da Zakonom o PDV-u nije predviđena mogućnost oslobođenja od plaćanja PDV-a na naknadu ostvarenu putem humanitarnog telefona, teleoperateri će na svoje usluge obračunati PDV. Nakon provedene humanitarne akcije kada bude poznat ukupan iznos PDV-a obračunatog i uplaćenog u proračun od strane teleoperatera, Vlada Republike Hrvatske donirati će sredstva u tom iznosu organizatoru humanitarne akcije (npr. Crveni križ).

DONACIJE PODUZETNIKA

Ukoliko poduzetnici izvršavaju donaciju uplatom novčanih sredstava, poduzetnicima će se iznos doniranih sredstava priznati kao rashod (umanjenje osnovice za plaćanje poreza na dohodak i poreza na dobit ) do visine 2% prihoda (primitaka) ostvarenih u prethodnoj godini. Napominjemo da novčana sredstva koje poduzetnici doniraju, ne podliježu obavezi obračuna PDV-a s obzirom da se ne očekuje nikakva protuusluga za donirana sredstva.

Ukoliko se donacija izvršava isporukom dobara poduzetnici su obvezatni na tako donirana dobra platiti PDV. Međutim i kod ovih donacija za iznos izvršene donacije priznaje se rashod (umanjenje osnovice za plaćanje poreza na dohodak i poreza na dobit ) do visine 2% ostvarenih prihoda (primitaka) u prethodnoj godini.

Carinska uprava objavila je

Opće informacije radi olakšanja organizacije i otpreme humanitarnih pošiljki namijenjene područjima Republika Srbije i Bosne i Hercegovine pogođene poplavama

S obzirom na velike poplave u susjednim zemljama (izvan EU) ali i u RH – koje su prouzročile ogromne štete – kako ljudske tako i materijalne (s posljedicom uništenje zaliha hrane i vode) ovih dana očekuje se značajan porast broja pošiljki humanitarne pomoći u prometu na vanjskim granicama.

Za izlaz iz EU navedenih pošiljaka preporuča se korištenje sljedećih izlaznih carinskih ureda:
• Stara Gradiška (prema BiH),
• Bajakovo (prema Srbiji),
koji su otvoreni za promet svih roba – 24 sata i na kojima ureduju sve granične inspekcijske službe.

Pošiljateljima se preporuča podnijeti izvoznu carinsku deklaraciju u zemlji otpreme ili u nekoj drugoj usputnoj EU članici radi bržeg završetka procedura na vanjskoj granici EU.

Za robu vrijednosti do 3000 € izvozna deklaracija se može podnijeti na svakom izlaznom graničnom carinskom uredu.

U nastavku se daju OPĆE INFORMACIJE radi olakšanja organizacije i otpreme humanitarnih pošiljki:

1. Pošiljke koje humanitarne organizacije registrirane u nekoj od država članica EU šalju primateljima u BiH ili Srbiji

– potrebno je podnijeti izvoznu carinsku deklaraciju:
• humanitarne organizacije sa sjedištem u nekoj od država članica EU mogu podnijeti izvoznu deklaraciju u matičnoj zemlji, bilo kojoj drugoj državi članici EU ili u RH. Ako se deklaraciju podnose na nekom carinskom uredu u RH izvoznik može koristiti AD HOC EORI broj,
• humanitarne organizacije sa sjedištem u RH na izvoznoj deklaraciji moraju koristiti dodijeljeni im EORI broj.

2. Pošiljke koje šalju ostale pravne osobe iz EU primateljima u BiH ili Srbiji

– potrebno je podnijeti izvoznu carinsku deklaraciju;
• izvoznu deklaraciju mogu podnijeti u matičnoj državi, bilo kojoj drugoj državi članici EU ili u RH. Ako pravna osoba šalje humanitarnu pošiljku u svoje ime, na deklaraciji se obvezno upisuje EORI broj deklaranta,
• uz izvoznu deklaraciju se prilaže gratis račun ili izjava da se radi o gratis pošiljci humanitarne pomoći sa popisom robe.

3. Pošiljke koje šalju diplomatska predstavništva primateljima u BiH i Srbiji

– potrebno je podnijeti izvoznu carinsku deklaraciju:
• izvoznu deklaraciju mogu podnijeti u bilo kojoj državi članici iIi u RH,
• ako se deklaraciju podnosi u RH izvoznik može koristiti AD HOC EORI broj,
• izvoznoj deklaraciji potrebno je priložiti popis robe i potvrdu da se radi o pošiljci humanitarne pomoći, potpisanu i ovjerenu od strane diplomatsko konzularnog predstavništva (Republike Srbije ili BiH) iz zemlje odakle se pomoć upućuje,
• preporuča se da se takve pošiljke najave iz diplomatskih predstavništava koji pošiljku šalje preko mail adrese: operativno@carina.hr. 4.

Pošiljke koje fizičke osobe i grupe građana šalju primateljima u BiH ili Srbiji – izvoz ovih pošiljaka obavlja se uz usmeno deklariranje robe i uz obvezno prilaganje popisa robe.

Napomena uredništva www.misljenja.hr:
ovaj newsletter ne šaljemo kao promidžbenu poruku pa umjesto uputa kako se pretplatiti na misljenja.hr navodimo uplatne račune za pomoć stradalim područjima:

poziv na donatorski telefon: 060 90 11
uplata na žiro račun Crvenog križa IBAN: HR 6923400091511555516 poziv na broj 08* (SWIFT:PBZGHR2X)
donacija na: www.hck.hr
uplata Caritasu na račun: IBAN HR0523400091100080340, poziv na broj 175